Karcinomi kože su najčešći tip maligniteta u svetu i obično se razvijaju na fotoeksponiranoj koži (područja kože izložena suncu). Svaka ćelija kože može da pređe u odgovarajući malignitet.

Ćelije kože:

  1. Merkelova ćelija (Merkel cell karcinom),
  2. Melanocit (Melanom),
  3. Keratinocit bazalnog sloja (Bazocelularni karcinom i Skvamocelularni karcinom),
  4. Keratinocit folikula (Bazocelularni karcinom),
  5. Fibroblast (Dermatofibrosarcoma protuberans)
Izloženost suncu je najznačajniji pojedinačni uzrok nastanka tri najučestalija maligniteta kože i tada govorimo o fotoindukovanim malignitetima kože.

Direktna, dugotrajna izloženost suncu ili solarijumu dovodi do mutacije normalnih ćelija i razvoja malignih ćelija.

Fotoindukovani maligniteti kože (Bazocelularni karcinom, skvamocelularni karcinom, Melanom) i prekanceroza lezija (Aktinična keratoza)

Aktinična (solarna) keratoza predstavlja prekanceriznu leziju koja se može razviti u skvamocelularni karcinom, dok bazocelularni karcinom nema svoju prekanceroznu leziju. Nepravilni mladeži su promene iz koji se može razviti melanom. S obzirom da se oko 15-20% melanoma razvija na postojećem mladežu, neophodna je njihova redovna kontrola koja se sastoji pre svega u redovnim samopregledima, a jednom godišnje se savetuje dermoskopski pregled svih mladeža i ostalih promena na koži. U slučaju bilo kakve sumnje, treba odmah zakazati pregled iskusnog dermatologa, koji se bavi dermoskopijom.

Najveći broj stečenih mladeža se razvija tokom druge decenije života, potom se pojava novih mladeža postepeno smanjuje do 50 godine. Oko 80-85% melanoma se razvija na zdravoj, klinički neizmenjenoj koži. Zbog toga pojava novog mladeža posle 50-te godine, zahteva obavezan pregled dermatologa sa iskustvom u radu sa dermatoskopom.

Kako da sami pregledamo mladeže i ostale promene na koži?

Biće vam potrebno malo i veliko ogledalo, dobro osvetljena prostorija i stolica. Možete koristiti i lupu. Promene na koži je potrebno pregledati strpljivo i veoma pažljivo, jednom mesečno.

Način izvođenja samopregleda kože:

  1. Stanite ispred ogledala i pregledajte prednju i zadnju stranu tela, posebno noge. Počnite od lica. Dobro osmotrite svaku promenu, od čela, preko prednjeg dela lica. Ne zaboravite na predeo oko i iza ušiju.
  2. Zatim pređite na ruke. Raširite ih, pregledajte dlanove, gornju površinu šaka, posebno pregledajte unutrašnju stranu ruku.
  3. Sedite i uzmite malo ogledalo, te pregledajte unutrašnji deo nogu i stopala. Obavezno proverite kožu između prstiju i oko noktiju. Pogledajte i polni organ.
  4. Detaljno pregledajte zadnji deo glave i vrata ručnim ogledalom. Uhvatite deo kose i podignite da bi se lepo videla koža koju gledate.
  5. Na kraju detaljno pregledajte leđa i pozadinu uz pomoć ogledala. Za leđa će vam možda biti potrebna pomoć druge osobe.

Način izvođenja samopregleda kože je isti bez obzira na boju kože.

Kada treba zatražiti pregled dermatologa?

Kada je pri pregledu mladeža pozitivno ≥ 3 znaka po ABCDE pravilu.

A – Asymmetry (asimetrija – odsustvo simetrije leve i desne, odnosno gornje i donje polovine),
B – Border (ivice, nepravilne i nejasno definisane),
C – Colour (prisustvo više boja – multikoloritet),
D – Diameter (prečnik > 6mm),
E – Evolving/Evolution (menjanje oblika, boje ili uvećanje mladeža tokom kraćeg vremenskog perioda).

Šta je dermoskopija?

Dermoskopija je neinvazivna, bezbolna dijagnostička metoda koja se sprovodi pomoću optičkog instrumenta – dermatoskopa. Dermoskopija omogućava dubinski pregled strukture mladeža koji nije moguće uočiti golim okom i na taj način povećava preciznost dijagnostike maligniteta kože i od neprocenjive je važnosti za rano otkrivanje prvenstveno melanoma kože.

Ručni (hand-held) dermatoskop omogućava primenu kontaktne (nepolarizacione) i bezkontaktne (polarizacione) dermoskopije kao i pojačanje vidljivog pigmenta (melanina).

Šta raditi kod suspektnih promena na koži?

Ukoliko dermoskopski pregled ukaže na sumnjivu promenu/mladež na koži, pacijent se upućuje na hiruško uklanjanje promene/mladeža u celini sa slobodnim marginama, a uklonjeno tkivo kože se po protokolu šalje na obaveznu histopatološku dijagnostiku.

Radiotalasno, lasersko kao i bilo koje drugo ukljanjanje koje oštećuje slobodne margine, ne treba primenjivati u terapiji suspektnih mladeža ili drugih promena suspektnih na malignitet kože. U slučaju histopatološke potvrde melanoma ili drugog maligniteta kože, primena bilo koje metode, osim hirurške, onemogućava pravu procenu slobodnih margina kao i dubine maligniteta od kojih direktno zavisi procena stadijuma, izbor terapijskog protokola i stopa preživljavanja.

U našoj zemlji još uvek se dijagnoza, prvenstveno melanoma, postavlja u kasnom stadijumu, što direktno smanjuje stopu izlečenja. Budite odgovorni, javite se na vreme da bismo zajedno uspeli da smanjimo debljinu dijagnostikovanog melanoma do stadijuma kada ga je moguće uspešno izlečiti.

U Poliklinici Analgesis Group omogućili smo Vam sve što je potrebno za mladeže i suspektne tumore kože na jednom mestu:

  • klinički pregled – analiza mladeža po ABCDE pravilu (ABCDE rule),
  • dermoskopski pregled mladeža i drugih promena suspektnih na malignitet kože – po metodi analize obrasca (pattern analysis),
  • softverski follow up – leviacam, fotofinder,
  • hirurško uklanjanje mladeža (preventivno ili terapijsko) i drugih suspektnih lezija kože,
  • histopatološka analiza uklonjene promene kože sa procenom sigurnosnih margina.
Autor: Prim. mr sci. med. dr Mirjana Popadić

Ostali povezani članci

Scroll to Top